Una Familia

NAJNOVIJE

Najnovije

Hronološki pregled najnovijih aktivnosti i tekstova koje dijelimo sa zajednicom.
Sagorijevanje na poslu-burnout
Perspektiva

Sagorijevanje na poslu-burnout

Sagorijevanje na poslu-burnout Nekada se posao završavao onda kada čovjek izađe kroz vrata. Radno vrijeme imalo je svoj početak i kraj, a odlazak kući značio je, barem uglavnom, povratak vlastitom vremenu. Nije bilo elektronske pošte koja stiže uvečer, poruke nadređenog na telefonu, sastanka koji počinje za deset minuta ili zadatka koji se može poslati u…

Pročitaj više
Zabrinjavajući rezultati istraživanja: Voće i povrće nema više nutritivnu vrijednost kao nekada
Perspektiva

Zabrinjavajući rezultati istraživanja: Voće i povrće nema više nutritivnu vrijednost kao nekada

Sve veći broj dokaza pokazuje da mnoge današnje namirnice nisu toliko bogate vitaminima i hranjivim tvarima kao što su bile prije 70 godina, što potencijalno može ugroziti zdravlje ljudi. Dok gledate redove šarenog voća i povrća u trgovini, možda niste svjesni da je količina hranjivih tvari u tim kulturama opadala tijekom posljednjih 70 godina. Sve veći broj dokaza iz više znanstvenih studija pokazuje da mnoge vrste voća, povrća i žitarica koje se danas uzgajaju sadrže manje proteina, kalcija, fosfora, željeza, riboflavina i vitamina C nego one koje su se uzgajale prije nekoliko desetljeća. Ovo je osobito važno pitanje ako sve više ljudi pređe na prehranu temelje na biljkama, što stručnjaci sve više preporučuju za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje planeta. Opadanje nutritivnih tvari “ostavit će naša tijela s manjim količinama komponenata koje su im potrebne za borbu protiv kroničnih bolesti—to će umanjiti vrijednost hrane kao preventivne medicine”, kaže David R. Montgomery, profesor geomorfologije na Sveučilištu Washington u Seattleu i koautor knjige What Your Food Ate. Čak i za ljude koji izbjegavaju prerađenu hranu i prioritet stavljaju na svježe proizvode, ovaj trend znači da je “ono što su naši djedovi jeli bilo zdravije od onoga što danas jedemo”, kaže Kristie Ebi, stručnjakinja za klimatske promjene i zdravlje sa Sveučilišta Washington u Seattleu. Znanstvenici kažu da je korijen problema u modernim poljoprivrednim praksama koje povećavaju prinos usjeva, ali narušavaju zdravlje tla. To uključuje metode navodnjavanja, gnojidbe i žetve koje također ometaju esencijalne interakcije između biljaka i gljiva u tlu, što smanjuje apsorpciju hranjivih tvari iz tla. Ovi problemi događaju se u kontekstu klimatskih promjena i porasta razine ugljičnog dioksida, koji također smanjuju nutritivni sadržaj voća, povrća i žitarica. Stručnjaci kažu da je važno sagledati ove padove u nutritivnim vrijednostima u kontekstu, i ne dopustiti da vas ove vijesti obeshrabre u konzumiranju raznolike hrane poput voća, povrća i cjelovitih žitarica kako biste održali svoje zdravlje. No, nadaju se da će ovi rezultati potaknuti više ljudi da se brinu o tome kako se njihova hrana uzgaja. “Većina ljudi zna da je važno što jedemo—ako je i način na koji se naša hrana uzgaja također važan, to otvara novi, snažan razlog da prosječna osoba počne brinuti o poljoprivrednim praksama”, kaže Montgomery. “Ne možemo sebi priuštiti gubitak obradivih površina kako raste populacija. Moramo spriječiti daljnje štete i raditi na obnovi plodnosti već degradiranih zemljišta.” Jedna od najvećih znanstvenih studija koja je skrenula pozornost na ovo pitanje objavljena je u prosinačkom izdanju Journal of the American College of Nutrition 2004. Godine. Koristeći USDA podatke o nutritivnom sadržaju iz 1950. i 1999. godine, istraživači sa Sveučilišta Texas u Austinu uočili su promjene u 13 nutritivnih tvari u 43 različite vrtne kulture—od šparoga i mahuna do jagoda i lubenica. Ovi sirovi plodovi i povrće pokazali su padove u proteinu, kalciju i fosforu, koji su esencijalni za izgradnju i održavanje jakih kostiju i zubi te za pravilnu funkciju živaca. Također je došlo do smanjenja u razinama željeza, koje je ključno za prijenos kisika kroz tijelo, te riboflavina, koji je bitan za metabolizam masti i lijekova. Razine vitamina C—koji je važan za rast i obnovu raznih tkiva u tijelu i za imunološku funkciju—također su opale. Razina opadanja varirala je ovisno o specifičnim hranjivim tvarima i vrsti voća ili povrća, no općenito je pad iznosio od 6 posto za proteine do 38 posto za riboflavin. Osobito je kalcij dramatično opao u brokuli, kelju i gorušici, dok je sadržaj željeza značajno opao u blitvi, krastavcima i korabi. Šparoge, kelj, gorušica i koraba izgubili su značajne količine vitamina C. Daljnje studije od tada potvrđuju da se razine hranjivih tvari i dalje smanjuju. Istraživanje objavljeno u siječanjskom broju časopisa Foods 2022. godine pokazalo je da su, dok je većina povrća uzgojenog u Australiji imala relativno sličan sadržaj željeza između 1980. i 2010. godine, došlo do značajnih padova u određenim vrstama povrća. Padovi sadržaja željeza, koji su iznosili od 30 do 50 posto, zabilježeni su kod kukuruza, crvenih krumpira, cvjetače, zelenih mahuna, zelenih graška i slanutka. Stručnjaci također kažu da su i žitarice doživjele padove. Studija objavljena u 2020. godini u Scientific Reports pokazala je da je sadržaj proteina u pšenici opao za 23 posto od 1955. do 2016. godine, a također su zabilježeni značajni padovi u sadržaju mangana, željeza, cinka i magnezija. Zabrinjavajući padovi imaju posljedice i za meso životinja. Krave, svinje, koze i janjci sada pasu manje nutritivne trave i žitarice, kaže Montgomery, što zauzvrat čini meso i druge proizvode životinjskog podrijetla manje nutritivnima nego što su bili ranije. Preveo sa engleskog i uredio : Unafamilia Izvor: www.nationalgeographic.com

Pročitaj više